|
Američka glumica Marilyn Monore rodila se 1. lipnja 1926. u Los Angelesu kao Norma Jean Baker. Njezina majka, filmska montažerka Gladys Monroe, ostavljena od zakonitog supruga Mortensona i ljubavnika Gifforda (vjerovatnog oca djevojčice), bila je problematičnog psihičkog zdravlja i nespremna za odgovornu dužnost samohrane majke. Skrb o Normi Jean preuzela je stroga vjernička obitelj Bolender koji su Normi Jean pružali čistoću i hranu, ali ne i nježnost. Posjeti neurotične majke i bake samo su pogoršavali loše dane djetinjstva. Pri jednom posjetu baka Della je u napadu manične depresije pokušala unuku usmrtiti gušenjem. Baka je potom smještena u duševnu bolnicu gdje je ubrzo i preminula. Rijetki stvor koji je Normi Jean davao ljubav i posvuda je slijedio bio je njezin pas Tippy. Jednog dana pas je pronađen mrtav i od tada traje Normina potraga za ljubavlju.
S majkom je zajedno stanovala tek nakratko. Gladys je uspjela od ušteđevine kupiti kućicu koju je održavala iznajmljivanjem. Za sebe i kćerku zadržala je samo dvije sobe. Godinu dana (1933.-1934.) dijeljenja doma s obitelji glumca Georgea Arlissa unijelo je veliku promjenu. Tu se upoznala sa svijetom filma, naučila pjevati prve nereligiozne pjesme i počela zamišljati i željeti da joj Clarck Gable bude otac. Njezin biološki otac do konca života ostati će samo lice s fotografije. Sve njene pokušaje da se sretnu on će grubo odbiti.
Konačni oproštaj od djetinstva nastupit će samo 18 dana nakon 16 rođendana. Kako ne bi bila vraćena u sirotište, a bez želje da je u novi grad vode sa sobom, njezini je staratelji nagovaraju na udaju. I tako 19. lipnja 1942. Norma Jeane Baker je uplovila u bračne vode. Pet godina stariji Jim Dougherty postat će njezin izabranik. U doba 2. svjetskog rata njezin suprug odlazi u trgovačku mornaricu. Norma živi s muževljevim roditeljima i radi u Burbanku u ratnoj industriji (lakira trupove aviona, te pregledava i slaže padobrane).
Potpis za rad fotomodela u agenciji za modele Blue Book omogućit će joj da se do proljeća 1945. pojavi na 33 naslovnice nacionalnih magazina. U prosincu boji kosu u plavo i debitira u kratkom nijemom filmu agencije - reklamira ljetnu haljinu i kupaći kostim. To dovodi do toga da 11. ožujka 1946. potpisuje ugovor s agencijom za talente National Concert Artists Corporation, a u svibnju u Las Vegasu čeka papire za razvod.
Želja da postane filmska glumica dovest će je (16. srpnja 1946.) u prostorije filmske kompanije Fox gdje će razgovarati s agentom za nove talente Benom Lyonom. Nakon probnog snimanja i nagovaranja šefa tvrtke Darryla Zanucka buduća je zvijezda pozvana da potpiše ugovor na šest mjeseci. Rasplakana i raznjenežena pristala je i na uzimanje umjetničkog imena. Nakon razmatranja mogućnosti da postane Jean Norma ili Carold Lind, pobijedilo je ime Merilyn Monroe.
U njezinu životu izuzetnu će ulogu imati agent za glumce Johnny Hyde, muškarac koji će zbog nje ostaviti svoju obitelj, do smrti je bespogovorno voljeti i predano profesionalo pomagati. Iako mu nikada nije mogla uzvratiti osjećaje bila je beskrajno zahvalna za zaštitu i sigurnost koju joj je pružao. Nakon njegove smrti prvi put će pokušati izvršiti samoubojstvo, znajući kako vjerovatno nikad više neće biti tako voljena i pažena.
Imala je tri neuspješna braka. Uz momka iz susjedstva supruzi su joj bili i dvojica slavnih Amerikanaca. Drugi suprug, slavni igrač bejzbola, Joe di Maggio bio je muškarac koji joj je bio spreman pružiti sve ono za čim je tragala osim spremnosti da tolerira pažnju drugih muškaraca i pristane na to da ona nastavi hodati vlastitim putem slave, Ta ih je nespojivost na kraju rastavila, ali sentiment između njih je ostao topao. Iako je umrla osam godina nakon njihovog razvoda upravo je Joe di Maggio snosio troškove njezina pogreba. Treći suprug Arthur Miller nije čak bio ni na pogrebu. Kada se pročulo kako ne namjerava doći na posljednji ispraćaj, novinari su Millera upitali o razlozima nedolaska, na što je on kratko odgovorio: "Zašto bih trebao doći? Nje tamo ionako neće biti."
Radi istog tog Arthura Millera prihvatila je židovstvo i ženom mu postala prema obredima njegove vjeroispovjesti. Uz dva spontana pobačaja, pokušaje samoubojstva i tisuću sukoba uspjeli su svoj brak održati gotovo četiri i pol godine.
Prije no što je popila (svojom ili tuđom voljom, a možda tek slučajno) preveliku količinu barbiturata pomiješanog s viskijem i tako zauvijek u noći s 4. na 5. kolovoza 1962. napustila ovaj svijet Marilyn je bila izbačena sa snimanja filma Something's Got to Give. Neumoljivost filmske mašinerije više nije mogla trpjeti njene nedolaske, kašnjenja, drogiranost i izgubljenost. Možda je uzrok njezine smrti sporan, ali je posve jasno da je godinama uspijevala opstati samo zahvaljujući gomili lijekova i litrama šampanjca koje je lila u sebe ne bi li zaboravila nešto što ju je trajno tištilo.
|
